hubble

„Jednostavnost pojednostavi sto je moguce jednostavnije, al' s tom jednostavnoscu nemoj otici u krajnost.“

06.06.2010.

LABORATORIJSKE VJEZBE

 

                             

 

 

    MATEMATIČKO KLATNO

pribor:matematičko klatno,mjerilo(šubler,METAR)štoperica.

pri mjerenju perioda oscilovanja klatna potrebno je bilo klatno izvesti iz prvobitnog ravnoteznog polozaja za mali ugao i pustiti ga da osciluje...cekamo dok oscilacije ne budu ravnomjerne,kada to uspostavimo mjerimo vrijeme trajanja najmanje 10 oscilacija naravno da bi greska bila sto manja.

FORMULA: [T=2Pi*korijen iz l/g]=[s]

T1=22,6

T2=17,3

T3=15,1

RELATIVNA GRESKA:=[27,9 %]

ODREDJIVANJE BRZINE ZVUKA METODOM ZVUČNE REZONANCIJE

pribor:zvučna viljuska,gumeni cekic,staklena cijev,menzura sa vodomv,mm mjerilo,lab. stalak sa hvataljkom,sobni termometar...

lambda =4h

[13cm]

DOKAZ ODRZANJA MOMENTA INERCIJE

pribor:torziono klatno,tijelo nepravilnog oblika,štoperica...

znaci kada se zica torzionog klatna napregne(upregne) javlja se neki moment sprege koji svim silama nastoji da vrati zicu u pocetni polozaj,stoga klatno pocinje oscilirati....

FORMULA:[T=2Pi*korijen iz l/c]=[s] odakle je c =torziona konstanta

                    [I=m*(r*r)]= [kg*(m*m)]

I1=0,00000725,                           T1=21,4

I2=0,000007415 ,                        T2=21,7

I3=0,000006925 ,                        T3=21,5

REALTIVNA GRESKA=[33,3%]

 ODREDJIVANJE REDA VELIČINE MOLEKULA OLEINSKE KISELINE

pribor:bocica sa rastvorom,oleinske kiseline(ulje),veca emajlirana kada,bireta,pluto,turpija,mjerilo mm....

ako ponajemo zapreminu kapljice ispitane tečnosti i ako se na povrsini vode formirao jednomolekularni sloj debljine d,red velicine molekule..

FORMULA: [V=s*d=>d=V/s]=[cm]

d=0,3 cm

 [RELATIVNA GRESKA=87,1%]

ODREĐIVANJE SPECIFIČNOG TOPLOTNOG KAPACITETA UZ PRIMJENU KALORIMETRA

pribor:kalorimetar,termometar,mjesalica,vaga,tegovi,voda,rešooo...

za odredjivanje specificnog toplotnog kapaciteta koristimo pravilo smješe. znaci grijemo vopdu do vrenja,nakon toga ubacimo teg u voduv,drzimo 10 minuta ali bez kontakta tega s dnom dzezve,da ne bi primilo tempereaturu dzezve,nakon toga brzo prenesemo i metnemo u kalorimetar nakon toga mjesamo vodu da dostigne najvecu temperaturu izmjerimo i bye...

FORMULA:[m1c1=m2c2(T2-T)]=[J/kgK]

c1=4,19

c2=0,10

 RELATIVNA GRESKA=[16,75%]..

 MJERENJE JACINE STRUJE I NAPONA,PRIMJENA KIRHOFOVOG ZAKONA

pribor:regulacioni otpornik,ampermetar,voltmetar,izvor naizmjenicne struje,spojni vodići,stalni otpornici razlicitih vrijednosti,

od regulacionog otpornika,stalnih otpornika i tri ampermetra oformiti el.kolo izmjenicne struje,,,

FORMULA:[I=U/R=>R=U/I]=[OM]

R1=971,42              ^R=6,04

R2=913,04              ^R=52,34

R3=996,67              ^R=31,29

_R_=965,38

 RELATIVNA GRESKA=[2,71%]

ODREDJIVANJE KAPACITIVNOG i INDUKTIVNOG OTPORA

pribor:regulacioni otpor,voltmetar,ampermetar,frekvencmetar,kondenzator nepoznatih kapaciteta,spojni vodič..

skopčati na izvor izmjenicne struje regulacioni otpornik i kondenzator nepoznatog kapaciteta,za razlicite vrijednosti mjeriti napon i struju i freq.,i izracunati nepoznate kapacitete i kapacitivne otpore

FORMULA:[Cx=I/2Pi*f*U]

[§F],[Xc=1/2Pi*f*C]=[OM]

Cx1=0,023                                     Xc1=17,63

Cx2=0,003                                     Xc2=0,89

Cx3=0,014                                     Xc3=16,76

_Cx_=0,063

_Xc_=54,63

RELATIVNA GRESKA=[21,51%]

 ODREDJIVANJE POCETNE BRZINE KOD DJECIJEG AUTIĆA

pribor:djeciji autic,metar,stoperica...

autic se krece jednakosmjerno-usporeno od trenutka pustanja do zaustavljanja,mjerimo vrijeme od polaska do zaustavljanja predjenu duzinu puta,pocetnu brzinu brzinu i ubrzanje (usporenje)...Vo=a*t,S=Vo*t-a*(t*t)/2,a=2S/t*t,S=at*t-a*(t*)/2...

FORMULA:[a=2s/t*t]=[m/s*s]

                 [Vo=a*t]=[m/s]

a1=0,29                                       Vo=1,94

a2=0,32                                       Vo=2,04

_Vo_=1,99

_a_=0,30

RELATIVNA GRESKA=[2,51%]

 OPTIKA

pribor:planparalelna ploca,uglomjer,ploca od nekog drveta ili kartona,list mm papira,pribadače...

kada svjetlost prelazi iz jedne u drugu opticku sredinu onda dolazi do loma svjetlosne zrake...

n=sinALFA/sinBETA

FORMULA:[n=c/v=sinALFA/sinBETA]˛

n1=7,14                            ^n1=4,76

n2=2,45                            ^n2=0,07

n3=1,17                            ^n3=1,21

n4=1,14                            ^n4=1,24

_n_=2,38

^n=1,60

RELATIVNA GRESKA=[67,22%]

12.05.2010.

LABORATORIJSKE VJEZBE

Eh ‘vako…Sanid i ja smo zajedno u grupi za lab. vježbe tak da ih zajedno radimo J. Mislio sam da će te vježbe što trebamo uraditi “ići ko po loju”. Imamo pripremu za sve vježbe, sav potreban alat,a za neke poneseš od kuće, tak da sam mislio bit će to nešta lahko. Međutim ove do sad nisu ni upola lahke kak sam mislio. Treba tu mnogo truda, upornosti, znanja sa prethodnih časova tj. formula potrebnih za izračunavanje onoga sto se traži u vježbi tak da sve što smo od septembra pisali nije džaba. Mislim da su ove vježbe pun pogodak profesora jer za svaku vježbu treba neka formula tak da će nešto i ostati u glavi. Meni su vježbe zanimljive, naravno ne mogu mi sve biti jednako zanimljive neke su manje, a neke više zanimljive.Prva vježba je bila mjerenje ubrzanja Zemljine teže pomoću matematičkog klatna.Ja, lično, sam mislio da će to biti što bi narod reko “niđe veze”. Šta je problem zanjihat klatno, uključiti štopericu i izmjerit 10 puta tamo-vamo? Međutim nije bilo tako lahko. Treba imat mnogo strpljenja i živaca. Nakon malih uputa profesora mi smo to odradili kak treba(bar mi to mislimo J). Druga vježba je bila vezana za zvuk. Trebali smo odrediti brzinu zvuka metodom zvučne rezonancije i pomoću zvučne viljuške. Ta je vježba bila meni teža jer je trebala potpuna tisina i mir da bi čuo kak treba kao i koncentracija. Treća vježba o održanju momenta inercije pravilnog i nepravilnog tijela je meni do sad bila najlakša. Bila je malkice slicna klatnu(tijelo visi o kanap). Samo ga zarotiramo i lagano izmjerimo vrijeme i to je to. Četvrta vježba tiče se ulja i određivanja reda njegove veličine molekule. I  to smo uradili kak treba tak da napredujemo i čekamo iduće časove i iduće vježbe.     

31.03.2010.

ZAKON ZRACENJA CRNOG TIJELA


Tijelo koje upija (ništa ne odbija) svo zračenje koje padne na njega zove se idealno crno tijelo.

Idealno crno tijelo ne postoji, a najbliža aproksimacija koju je moguće izvršiti u laboratoriju je u obliku iznutra pocrnjene šuplje kugle s otvorom u čijoj unutrašnjosti nastaje višestruka refleksija i apsorpcija elektromagnetnog zračenja.Kugla mora biti s uniformnom temperaturom.Intenzitet zračenja idealnog crnog tijela ovisi samo o  temperaturi tijela i moguće ga je predvidjeti pomoću kvantne mehanike.

 

21.03.2010.

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Drugi zakon termodinamike ima više formulacija, od kojih je vjerovatno najrazumljivija:

Toplina ne može sama od sebe prelaziti sa hladnijeg tijela na toplije, tačnije: nije moguć proces čiji jedini rezultat bi bio spontan prelazak topline sa hladnijeg tijela na toplije (1850).

Osim gornje, Rudolf Clausius dao je još nekoliko formulacija ovog zakona:

Toplina spontano može prelaziti samo s toplijeg na hladnije tijelo.

Sa protokom vremena, ukupna entropija termički zatvorenog sustava koji nije u termodinamičkoj ravnoteži uvijek raste, težeći da dosegne najveću moguću vrijednost.

Vjerojatno najpopularnija formulacija ovog zakona glasi: Entropija svemira uvijek raste (1865).


Formulacija Lord Kelvin-a: Nije moguće ostvariti proces, čiji bi jedini učinak bio da uzima toplinu iz jednog spremnika topline i pretvara tu toplinu u cijelosti u rad.

Ova formulacija drugog zakona termodinamike često se izražava kao:

Perpetuum mobile druge vrste nije moguć.

Perpetuum mobile druge vrste bio bi upravo takav uređaj koji bi samo uzimao toplinu iz spremnika topline i pretvarao ovu toplinu u rad.


Ovaj zakon daje teorijsku granicu koeficijenta iskoristivosti toplinskih strojeva.

 

21.03.2010.

PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Prvi zakon termodinamike možemo shvatiti kao jednu formulaciju zakona održanja (očuvanja) energije, prema kojem je toplina tek jedan oblik energije, te i za toplinu vrijedi zakon očuvanja energije. Ako neki sustav vrši rad i dovedena mu je toplina (vrste energije), zakon očuvanja energije i dalje vrijedi. Stoga je ta energija sadržana u sustavu u konačnom stanju, u obliku koji nazivamo unutarnja energija U.

Ovaj zakon simbolički se može zapisati kao:

ΔU = ΔQ − ΔW.

Dakle: Porast unutarnje energije sustava = količina topline dovedena u sustav - Rad sustava

Prvi zakon termodinamike često se izražava kao:

Perpetuum mobile prve vrste nije moguć.

Perpetuum mobile prve vrste bio bi uređaj koji bi u nekom procesu proizvodio energiju "ni iz čega".

 

21.03.2010.

ADIJABATSKI PROCESI

Adijabatski proces je proces u kojem je razmjena toplote sistema sa spoljašnjom sredinom zanemarljiva. Adijabatski procesi se realno ne mogu postići jer makar mala razmjena toplote sa spoljašnjom sredinom mora postojati, što govori i sam naziv koji bismo mogli prevesti kao nemoguć. Kako bi bili umanjeni toplotni gubici ti procesi se moraju odvijati vrlo brzo.

Adijabatski proces idealnog gasa možemo prikazati grafički adijabatom. Na pV dijagramu adijabata ima sličan oblik kao i izoterma, ali je strmija.

 Adiabatic.png

Pri adijabatskom procesu idealnog gasa važi relacija: pVk = const

gdje je k Poasonov broj (Poasonov broj ima različite vrijednosti za različite gasove, u zavisnosti od toga koliko atoma se sadrži u njihovom molekulu. Za jednoatomski gas iznosi 5/3, za dvoatomski 7/5.) koji se definiše kao k = Cp / Cv,

gdje je Cp molarni toplotni kapacitet pri stalnom pritisku, a C

molarni toplotni kapacitet pri stalnoj zapremini. Koristeći jednačinu stanja idealnog gasa može se doći i do drugih veza između osnovnih parametara koje karakterišu stanje idealnog gasa. Tako se izvode veze 

 TV^{k - 1} = \operatorname{const} {{T^k} \over {p^{k-1}}} = const

 

 

 

 

14.02.2010.

DOPLEROV EFEKAT

Doplerov efekat nastaje kada se dva zvučna izvora približavaju jedan drugom, zvuk se čuje jače, ali kada se udaljavaju zvuk se čuje slabije.

Ta se promjena može opaziti u barem dvije različite pojave. Prvi je primjer razlika u visini tona kod automobila (ili voza) koji se približava te onog koji se udaljava. To se opažanje temelji na različitim gustoćama zvučnih valova objekta koji se približava od onog koji se udaljava. Može se zamisliti da su fronte zvučnih valova prikazane sivim linijama. Ako nam se automobil približava, fronte postaju gušće, te frekvencija zvuka koji se čuje raste. U obrnutom slučaju, fronte su rjeđe i frekvencija pada.

Drugi primjer je u opažanju svjetlosti svjetlećeg objekta koji se nekom brzinom približava ili se udaljava od posmatrača.

 

13.02.2010.

ZVUCNI ZID

Probijanje zvučnog zida je trenutak kada avion dostiže i prelazi brzinu zvuka. Taj trenutak je dobio svoj naziv tijekom četrdesetih i pedesetih godina 20. stoljeća, tijekom pokušaja postizanja brzina većih od brzine zvuka, uz što su bile vezane brojne tehničke teškoće.

Prasak koji promatrači čuju kada u njihovoj blizini prođe avion ili drugo vozilo nije povezan s tim trenutkom, već se prasak čuje i kada vozilo odnosno avion putuje bilo kojom većom brzinom od brzine zvuka.

 

13.02.2010.

JACINA ZVUKA

Jačina ili intenzitet zvuka je jedna od veličina koja ga karakteriše.

Jačina zvuka može biti subjektivna i objektivna.

- Objektivna se definiše kao energija koja se pomoću zvučnog talasa prenosi u jediničnom vremenskom intervalu kroz jedinicu površine.

                 I={\frac{\Delta E}{t S}}

Pošto je snaga definisana kao rad u jediničnom vremenu objektivna jačina se može izraziti preko snage na sledeći način:  

                          I ={\frac{P}{S}}

Mjerna jedinica je  \frac{W}{m^2}

 

- Jačina zvuka koja se opaža čulom sluha je subjektivna jačina.

Između nje i objektivne jačine postoji sljedeća veza:

                        L={10 log{\frac{I}{I_0}}}

Pri tom je I0 objektivna jačina zvuka na pragu čujnosti.

Pri frekvenciji od 1 kHz njena vrijednost je 10^{-12} \frac{W}{m^2}

Mjerna jedinica za subjektivnu jačinu je decibel dB.

 


 

 

04.02.2010.

BRZINA ZVUKA

Brzina zvuka je brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju (sredstvu). Kod krutih medija ovisi o elastičnosti dok kod plinova ovisi o izentropskom (adijabatskom) koeficijentu plina te o njegovoj temperaturi, dok ne ovisi o gustoći i tlaku plina.

Brzina zvuka u zraku temperature 20 o C iznosi 343 m/s (1235 km/h na 0 m nadmorske visine). Kako za pojedini plin brzina zvuka ovisi isključivo o njegovoj temperaturi, tako se kod zrakoplova prilikom povećanja visine leta brzina zvuka smanjuje uslijed smanjenja temperature zraka s visinom.

 


Stariji postovi

<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

EDWIN POWELL HUBBLE
Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20. studenog 1889 - San Marino, Kalifornija, 28. rujna 1953), američki astronom, poznat po otkriću širenja svemira.
Edwin Hubble je bio jedan od prvih znanstvenika koji su tvrdili da crveni pomak u spektrima dalekih galaktika potječe od dopplerovog efekta koji nastaje usljed širenja svemira. Hubble je bio jedan od vodećih astronoma modernog doba i zaslužan je za stvaranje temelja na kojima danas leži fizikalna kozmologija.

ALBERT EINSTEIN
Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) je bio teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u povijesti svijeta.[1][2] Rođen je u 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, u Njemačkoj, a preminuo je 18. travnja 1955. godine u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Američkim Državama.
Albert Einstein je formulirao posebnu i opću teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili „Godini čuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za čovjeka visoke inteligencije ili za genija.
Predmet njegovih istraživanja su bile kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opća teorija relativnosti, kozmologija, statistička mehanika, Brownovo gibanje, kritična opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoći zračenja, fotoelektrični efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zračenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
11175

Powered by Blogger.ba